Pojedinci koji posjeduju rijetku kombinaciju talenta, strasti i predanosti izdvajaju se iz mase. Konzistentno daju izvanredne rezultate i vrlo su traženi među poslodavcima i klijentima. Kako bismo vam pružili uvid u svijet ovih iznimnih pojedinaca, pripremili smo zbirku fotografija koje prikazuju njihovu izvrsnost i majstorstvo njihovog zanata.
1. “Novi dizajn čepa na mojoj Coca-Coli da je ne izgubite prilikom recikliranja.”
2. “Ova ljuljačka na igralištu dizajnirana je za invalidska kolica.”
3. “Moji psi su rastrgali igračku kaktusa da bi otkrili još jednu tužnu igračku kaktusa.”
4. “Keramičke šalice dizajnirane da izgledaju kao ulubljene plastične šalice.”
5. “Wifi znak je para iz kave.”
6. “Ovo je rezbarenje lubenice koje sam napravio za posao.”
7. “Bar kod medvjeda na Kodiak tortama.”
8. “Doradio sam neke Adirondack stolice.”
9. “Ova knjiga o novcu dizajnirana je poput kreditne/debitne kartice.”
10. “Moj novi grudnjak ima ruke ugrađene unutar košarica.”
11. “Znak zubara u blizini seoskog kluba za stočare.”
12. “Ovo pakiranje kolutića luka uključilo je bar kod u dizajn.”
13. “Ova čokoladica je podijeljena na nejednake dijelove.”
14. “Napravio sam tortu od svog tate.”
15. “Malo zabave za vikend.”
16. “Ova fontana u Azerbajdžanu je dizajnirana da izgleda kao maslačak.”
17. “Nora, losos se pravi od smeća s plaže.”
18. “Ovaj držač za moje Oreos.”
19. “Delft, Nizozemska ima pločice u obliku vreća za smeće na ulici za odlaganje smeća.”
20. “Ova bolnička javna kupaonska vrata mogu se otključati izvana i modificirati da se otvaraju prema van u slučaju da se netko sruši na njih iznutra.”
21. “Moja kutija za čaj došla je s papirom i uputama za izradu origamija.
22. “Popravio sam Mario kombi.”
23. “Domaća kriška torte iz crtića.”
BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻
Kod većine bolesnika žučni kamenci ne uzrokuju nikakve simptome ili tegobe, i obično se otkrivaju slučajno ultrazvučnim pregledom trbušnih organa zbog nekoga drugog razloga
Što je žuč?
Žuč je tekućina koja nastaje u jetri, odakle se izlučuje kroz mrežu malih i velikih žučnih vodova. Njezini osnovni sastojci su: voda (82 posto), žučne kiseline (12 posto), fosfolipidi (4 posto), kolesterol (0.7 posto) te bilirubin, elektroliti, bjelančevine, a često i lijekovi, odnosno njihovi metaboliti. Dnevno se iz jetre izluči više od pola litre žuči. Dio žuči iz jetre se izlučuje izravno žučovodom u crijevo, a druga polovica koncentrira se i pohranjuje unutar žučnog mjehura, čiji kapacitet iznosi oko 30 do 75 ml žuči.
Nakon obroka, osobito masnog, žuč se iz žučnog mjehura, a posredstvom hormona, izlučuje u dvanaesnik, gdje pomaže probavu hrane, naročito masti i vitamina topivih u mastima. Uz to, žuč potiče lučenje tekućine i tako pomaže čišćenju crijeva, a služi i za odstranjivanje različitih tvari iz organizma, kao i za lučenje niza bjelančevina važnih za funkciju probavnog sustava.
Što su žučni kamenci?
Žučni kamenci su kristali koji nastaju nakupljanjem normalnih ili abnormalnih sastojaka žuči u slučaju kad se poremeti njihova međusobna ravnoteža. Obično nastaju u žučnom mjehuru, a katkad i u žučnim vodovima. Po svom sastavu mogu biti raznoliki. Kod većine bolesnika (oko 80 posto) nalaze se kamenci građeni od kolesterola (kolesterolski kamenci) ili od kolesterola i bilirubina (miješani kamenci), a rjeđe se (u otprilike 20 posto slučajeva) pojavljuju kamenci građeni od bilirubina (pigmentni kamenci).
Proces nastanka kamenaca je dugotrajan i u njemu sudjeluje nekoliko različitih mehanizama, od kojih je najvažniji poremećaj povećano izlučivanje kolesterola u žuči. Smatra se da su tome osobito sklone osobe prekomjerne tjelesne težine, ženskog spola, u dobi od oko 40 godina, koje su više puta rađale. Utjecaj imaju i naslijeđe te prehrana s previše kalorija, kao i uzimanje nekih lijekova. Stoga je u prevenciji nastanka žučnih kamenaca važna prehrana s odgovarajućom kalorijskom vrijednošću i udjelom masnoća, uz regulaciju tjelesne težine.
Žučni kamenci – simptomi
Pojava žučnih kamenaca (kolelitijaza) je relativno česta. Prema nekim podacima kamence ima najmanje 20 posto žena i 8 posto muškaraca starijih od 40 godina.
U mnogih bolesnika ne uzrokuju nikakve tegobe niti simptome, i obično se otkrivaju slučajno prilikom pregleda trbušnih organa ultrazvukom zbog nekoga drugog razloga.
U određenog broja ljudi mogu uzrokovati tegobe koje se najčešće javljaju u obliku žučnog napadaja (bilijarne kolike). To je tipično iznenadna, jaka bol koja se javlja u gornjem desnom ili središnjem dijelu trbuha s čestim širenjem u desnu lopaticu, leđa i rame, a traje nekoliko sati, nakon čega se postupno smanjuje ili naglo prestane. Napadaj je često praćen mučninom i povraćanjem, a u otprilike 25 posto bolesnika može doći i do blagog porasta bilirubina u serumu. Bilijarna kolika nastaje zbog pomicanja kamenca u cistični (onaj koji izlazi iz žučnog mjehura) ili glavni žučni vod, često nakon podražajnog obroka masne hrane.
Kod određenog broja bolesnika s bilijarnom kolikom mogu se razviti i komplikacije, najčešće u vidu upale žučnog mjehura (kolecistitis), gušterače (pankreatitis) i žučnih vodova (kolangitis). Manifestiraju se pojavom temperature, zimice i tresavice, a katkad može doći do razvoja žutice zbog začepljenja (opstrukcije) glavnoga žučnog voda kamencem.
Dijagnostika žučnih kamenaca
U dijagnostici žučnih kamenaca najvažniji je pregled trbuha ultrazvukom. To je vrlo pouzdana metoda kojom se može u gotovo 100 posto slučajeva postaviti točna dijagnoza.
Postoje i neke druge radiološke i radioizotopne pretrage, ali one se samo iznimno primjenjuju za dijagnostiku žučnih kamenaca i njihovih komplikacija.
Žučni kamenci – liječenje
Postoji nekoliko mogućnosti za liječenje žučnih kamenaca, ali vrlo često oni ne zahtijevaju nikakav tretman. To se odnosi na one bolesnike koji nemaju tegoba, a ne postoji veći rizik nastanka komplikacija. Intervencija je potrebna u slučajevima kad kamenci uzrokuju smetnje koje ozbiljno remete svakodnevni život bolesnika ili nose rizik od razvoja komplikacija.
Prema nekim podacima kamence ima najmanje 20 posto žena i 8 posto muškaraca starijih od 40 godina
Za velik broj bolesnika sa žučnim kamencima metoda izbora je kirurška terapija. Danas je u nekompliciranim slučajevima moguća laparoskopska operacija, a katkad je potrebna klasična operacija. Može se primijeniti i metoda otapanja žučnih kamenaca, što je moguće kod određenog broja pomno odabranih bolesnika s malim kamencima (manjim od 1,5 cm u promjeru) koji su radiolucentni, tj. ne vide se na rentgenogramu, i kojima dobro funkcionira žučni mjehur.
Slična načela vrijede i za razbijanje žučnih kamenaca primjenom šoknih valova (litotripsija), no s obzirom na to da je tako moguće liječiti manji broj bolesnika, za većinu onih kojima je potrebno liječenje i danas je metoda izbora – operacija.
Kod onih bolesnika koji nemaju simptoma, ili su smetnje male, a operativni zahvat je zbog nekih drugih bolesti ili stanja kontraindiciran, napadi bolova mogu se spriječiti pridržavanjem posebne dijete bez masnoća, a ako se pojave tegobe, mogu se ublažiti određenim lijekovima – analgeticima i spazmoliticima.
POVEĆANA UČESTALOST ŽUČNIH KAMENACA KOD DJECE S PREKOMJERNOM TJELESNOM TEŽINOM
Corinna Koebnick sa suradnicima iz Kaiser Permanentea u Kaliforniji objavila je rezultate istraživanja pretile i prekomjerno teške djece (Journal of Pediatric Gastroenterology & nutrition 2012; 55:328-333.).
Ova kohortna, multietnička studija obuhvatila je 510.816 djece u dobi od 10 do 19 godina. Prema rezultatima studije 7,3 posto dječaka i 5,5 posto djevojčica u ovoj skupini bilo je ekstremno pretilo. Zanimljivi, ali i zabrinjavajući rezultati istraživanja pokazali su da djeca s prekomjernom tjelesnom težinom imaju dvostruko veću incidenciju kolelitijaze, u usporedbi s onom koja imaju normalan indeks tjelesne težine. Pretilost je poznata kao čimbenik rizika pojave kolelitijaze u odraslih osoba. Međutim, kolelitijaza dosad nije bila specifična za dječju populaciju.
Prema stručnim i znanstvenim spoznajama kolelitijaza je, zbog izloženosti estrogenu, učestalija kod žena. Razlika u učestalosti između spolova najizraženija je u dobi od 30 do 40 godina (3:1). Prevalencija kolelitijaze varira od pet do 20 posto u žena između 20 i 55 godina te od 25 do 30 posto u žena starijih od 50 godina. U muškaraca je prevalencija dvostruko niža.
Životna dob, uz spol, najveći je rizični čimbenik za nastanak žučnih kamenaca. I ovo istraživanje potvrđuje povezanost ženskog spola s većom incidencijom kolelitijaze, ali u dječjoj životnoj dobi (djevojčice su imale veću incidenciju od dječaka).
U zagrebačkim osnovnim školama u 2010. godini na sistematskim pregledima u prvom razredu evidentirano je 10,5 posto preuhranjenih dječaka i 9,6 posto djevojčica, u petim razredima evidentirano je 15,3 posto preuhranjenih dječaka i 11,2 posto djevojčica, a u osmom razredu 13,5 posto preuhranjenih dječaka i 11,55 posto preuhranjenih djevojčica. Očigledno je da pretilost, kao sve veći javnozdravstveni problem, pokazuje i sve veći broj zdravstvenih posljedica, već i u ranijoj životnoj dobi, a koje su do sada bile specifične samo za odraslu dob.
Ovo je samo još jedno upozorenje koje govori o hitnoj i trajnoj potrebi provedbe multidisciplinarnih javnozdravstvenih programa na svim razinama prevencije (primarna, sekundarna i tercijarna), kroz sve relevantne sustave i kroz društvo u cjelini.